sastav riječi. Kultura pisanja

Zamijenite izraz jednom riječju.

Mala gljiva-________________________________________________________________

Netko tko voli brati gljive -________________________________________________

Dio podzemne gljive - ________________________________________________

Promijeni prema primjeru.

Veliki Mali

daska ploča

koza ________________

Strijela _________________

Zid_________________

Rastaviti po sastavu.

Breza, breza, breza, breza, breza.

Jasika, jasika, jasika, jasika.

Među slovima poredanim slučajnim redoslijedom pronađite riječi i podcrtajte ih.

SHKPITZTSFLAGDTSAOPBIRD BUSKETICARROW PIKES

Čvrsti razdjelni znak.

Čvrsti znak za razdvajanje piše se iza prefiksa koji završavaju na suglasnik, ispred slova e, e, yu, ya.

1. Zaokružite prefikse uz koje se Kommersant može "naseliti".

OD, JEDNOM, SA, KOD, TEBE, ISPRED, PRIJE, ZA, NA, U, U, SA, SA, DO, OD, ISPOD, ISPOD, PRO, OKO, OKO, OBOJE, OD, OKO.

2. Podcrtaj riječi čvrstim razdjelnikom.

Trebamo i čvrst znak,

Bez njega ne možemo reći:

Kongres, jestivo, objašnjenje,

I ulaz i reklama.

Rasporedi riječi u dva stupca umetanjem slova.

Ps...et, p...et, najava, vrabac...i, s...kapacitet, noć...th, vrijeme...jahanje, pod...nastajanje.

Znak za razdvajanje Znak za razdvajanje

_____________________ ________________________

______________________ ________________________

______________________ _________________________

_______________________ _________________________

4. Pronađite grešku i ispravite je.

Dovezen, mećava, utrčao, piće, jelo, podvezica.

Uvijek podcrtajte malo (malo) slovo.

b, c, b, i, o.

Imenica. Žive i nežive imenice.

Imenica je dio govora koji označava predmete i odgovara na pitanja tko? Što?. Imenice koje odgovaraju na pitanje tko se nazivaju živim. Imenice koje odgovaraju na pitanje što? nazivamo neživim.

Napiši riječ koja označava predmet.

Lukava crvenokosa__________________________

Kosi kukavički__________________________

Siva bodljikava_______________________________________

Malo brzo_______________________________________

Napiši riječi u ispravan redak.

Brat, sunce, bobica, zec, djevojka, jezik, mačka, knjiga, sestra, prozor.

Animirana bića_________________________________________________

Neživa bića.________________________________________________

3.Za izraze odaberi riječi koje su prikladne po značenju i poveži ih crtom.

Ja sam kupac u školi

Ja sam pješak u trgovini

Na ulici sam student

Putnik sam u prijevozu

4. Precrtajte "višak" riječi.

Grm, drvo, cvijet, lijepa, ruža.

Sofa, stolica, mekana, stol.

5.* Koje riječi voli vrana? Na primjer: CARNAval

AUTOMOBIL___________ AUTOMOBIL____________

Vlastite i zajedničke imenice.

Imena, patronimi, prezimena ljudi, imena životinja, imena gradova, sela, ulica su vlastita imena. Vlastita imena pišu se velikim slovom.

Zaokruži vlastita imena.

Krava, pas, Polkan, koza, Zina, Askar, rijeka, Ivanov, Balkhash.

Dopuni rečenice s.

Moje ime je_____________________________________________________

Moje prezime____________________________________________________

Ime moje majke je_________________________________________________

Moj brat (sestra) se zove _______________________________________

Moj učitelj se zove _________________________________________________

– Prefiks je označen ikonom. Označite prefiks u ovim riječima.

– Koji su prefiksi u ovim riječima: isti ili različiti? ( Ove riječi imaju različite prefikse.)

– Što se mijenja u riječi kad se promijeni prefiks? ( Promjenom prefiksa mijenja se značenje (značenje) riječi.)

– Promjena značenja riječi dovodi do tvorbe nove riječi. Ako prefiks mijenja značenje riječi, čemu onda služi? ( Prefiks se koristi za tvorbu novih riječi.)

- Sad mi reci sve što znaš o konzoli.

Prefiks je dio riječi koji dolazi ispred korijena i služi za tvorbu novih riječi. Prefiks je označen ikonom.

2. Rad na vježbi 145.

Riječi su napisane na ploči.

Uradi, napravi, pričvrsti.

Pišite, pišite, pišite.

Trci trci trci.

Vozio je, vozio je, vozio je.

– Pažljivo pogledajte riječi koje ću pokazati. Ako vam pokažem riječ koja u sebi ima prefiks, okrenete se jedan prema drugome i plješćete. Ako ti pokažem riječ koja nema prefiks, sjesti ćeš.

3. Uvođenje sufiksa.

– Kako se može nazvati mala malina? ( Malinka.)

– Kako se zove zemljište na kojem rastu maline? ( Malinnik.)

Učiteljica je na ploči, a djeca zapisuju riječi u bilježnice:

malina – malina

– Odredi sastavne dijelove riječi koje poznaješ.

– Koji dio u prvoj i drugoj riječi niste istaknuli? ( Nismo odabrali dio koji dolazi nakon korijena.)

– Dio riječi koji dolazi iza korijena naziva se sufiks. Sufiks je označen sa ^.

– Označite nastavke u riječima.

– U ruskom jeziku postoji mnogo sufiksa, kao i prefiksa: -nick, -chik, -schik, -onok, -ov, -ev-, -n, -nn itd.

– Reci mi sve što znaš o sufiksu.

Sufiks je dio riječi koji dolazi iza korijena i služi za tvorbu novih riječi. Sufiks je označen sa ^.

4. Rad na vježbi 147.

5. Analiza riječi po sastavu.

Na ploči su napisane riječi: šalica, miš, vjeverica, zima, trčanje, krilo, let.

- Zapiši riječi. Razvrstaj ih po sastavu.

V. Sažetak lekcije.

– Kako nastaju srodne riječi?

– Što je prefiks?

– Što je sufiks?

Domaća zadaća. Pravilo na str. 66–67, vježba 149.

Lekcija 46. Učvršćivanje znanja o sufiksima
a prefiksi kao značajni dijelovi riječi

Cilj: razvijati sposobnost raščlanjivanja riječi prema njihovu sastavu i tvorbe novih riječi pomoću prefiksa i sufiksa.

Tijekom nastave

I. Organizacijski trenutak.

II. Provjera domaće zadaće.

– Kako ste razabrali riječi? riba, tobogan, trava po sastavu?

– Što je prefiks?

– Što je sufiks?

III. Minuta pisma.

Na ploči su napisane riječi: san, mak, med.

– Odredite slovo koje ćemo pisati za vrijeme pismene minute. Označava nespareni zvučni meki suglasnik. Koje je ovo pismo? Koja je riječ u korijenu? ( Napisat ćemo pismo m. U jednoj riječi med označava nespareni zvučni meki suglasnik [m’].)

mb mv mg md...

– Odredi redoslijed slova u ovom redu i nastavi red do kraja. ( mala slova m izmjenjuje se sa slovima koja označavaju zvučne parne suglasnike.)

IV. Analiza riječi po sastavu.

Na ploči su napisane riječi: aspen, priprema, ulaz, hod, riba, breza, vrba.

Redoslijed raščlanjivanja riječi prema sastavu:

1. Pronađite završetak. Da biste to učinili, promijenite riječ brojevima ili pitanjima. Kraj je dio koji se promijenio.

2. Pronađite korijen. Da biste to učinili, odaberite srodne riječi i pronađite njihov zajednički dio.

3. Pronađite konzolu. Ona stoji ispred korijena.

4. Pronađite nastavak. Dolazi nakon korijena.

Morfemika je dio ruskog jezika koji proučava strukturu riječi.

Riječi se sastoje od smislenih dijelova koji se nazivaju morfemi: prefiksa, korijena, sufiksa i završetaka.

Završetak- ovo je promjenjivi dio riječi koji služi za povezivanje riječi u rečenici i izrazu.

Završetak može biti nula, to jest, ne izražava se zvukovima (liječnik, kuća); otkriva se usporedbom oblika riječi.

Dio riječi koji se mijenja bez završetka naziva se korijen riječi.

Razlikovati riječi s nultim završetkom i nesklonjene riječi u kojima je naglašen samo korijen (sutra, duže).

Korijen- glavni značajni dio riječi, koji sadrži opće značenje svih riječi s istim korijenom.

Riječi koje imaju isti korijen nazivaju se srodne (voda, podmorje, voda, rukavac, vodeni, podmorničar).

Postoje riječi koje imaju isti korijen, ali različito leksičko značenje (planina, planina, gorjeti, sunčati se, izgorjeti), nisu istog korijena.

Konzola- ovo je značajan dio riječi koji dolazi ispred korijena i služi za tvorbu novih riječi (voda, podvodni).

Osim izvornih ruskih prefiksa (o-, ot-, sub-, over-, re-), postoje i strani (counter-, sub-, ad-, in-, con-, ob-).

Sufiks- ovo je značajan dio riječi koji dolazi iza korijena i služi za tvorbu novih riječi (suptilnost, tanak; vožen, vožnja; vodenast, vodenast).

Postfiks- ovo je dio riječi koji dolazi nakon završetka; u ruskom ih ima 2: -sya i -sya.

Posebno mjesto u ruskom jeziku zauzima morfem -t (ti), koji neki lingvisti identificiraju kao sufiks (koji nije uključen u osnovu riječi), drugi - kao završetak.

Test

1. Označite retke u kojima sve riječi imaju završetak.

a) zec, sunce, jahanje (skok)
b) bijel, dodiruje, prilazio
c) vidio je, s desne strane, drugi
d) zatvoren, (o) selidbi, dva puta

2. Označite retke u kojima sve riječi imaju nulti završetak.

a) povrće, ogrtač, govor
b) Rostov, naprijed, širom otvoren
c) priča, ponoć, vidiš
d) bič, (c) ramena, galop

3. Označi u kojim se redovima sve riječi sastoje od prefiksa, korijena, jednog nastavka i nastavka.

a) poraziti, maltretirati, raniti
b) ugašen, inicijativa, konjica
c) položiti, zaustaviti, istovariti
d) dodir, plemenski, crtač

4. Označi u kojim redovima sve riječi imaju više nastavaka.

a) udariti se, razboljeti se, sroditi se
b) rub, živnuti se, istraživanje
c) predaja, lutrija, službena
d) ponašanje, razbacano, zgužvano

5. Označi u kojim redovima sve riječi imaju 2 prefiksa.

a) povučen, nesputan, nedarovit
b) rekla-kazala, neosjetljiva, šutljiva
c) malo po malo, neobuzdano, tuđinsko
d) dvostruko, neotvoreno, nije nezanimljivo

6. Označi koja od ovih riječi nije istokorijenska.

a) spaljena
b) spaliti
c) planina
d) ugljikov monoksid (plin)

7. Navedite pogreške učinjene tijekom morfemske raščlambe riječi.

a) plan-ir-ov-a-t
b) lonac
c) magnetizam
d) iz-tir-a-t

8. Navedite riječi čiji morfemski sastav odgovara shemi: “korijen + završetak”.

a) pasmina
b) jezivo
c) briga
d) ricinusovo ulje

9. Označite riječi u kojima je osnova jednaka korijenu.

Rajčica
b) arhaizam
c) analiza
d) barometar

Ključevi za testove

SASTAV RIJEČI

Riječ se sastoji od značajnih dijelova – morfema. Morfem je nedjeljiva i redovito reproducirana jedinica gramatičke strukture riječi, u korelaciji s odgovarajućim elementom njezina leksičkog i gramatičkog značenja.

U ruskom jeziku postoje četiri vrste morfema. Glavni je korijen, koji izražava opće leksičko značenje niza riječi koje se nazivaju srodnim (ili srodnim). U srodnim riječima, korijen se može mijenjati (tada se naziva varijanta ili izmjenično, a točan izbor opcije određen je pravopisnim pravilima):

umrijeti - umrijeti - kuga

Treba imati na umu da jedna riječ može imati nekoliko korijena: zemljište e potresen cija, pare O potez,šuma opo vratilo

Neki korijeni se ne nalaze u "slobodnom" obliku (korijen + završetak). U riječima se nalaze samo u kombinaciji s prefiksima, sufiksima ili drugim korijenima:

posuditi – unajmiti – iznajmiti – preuzeti
pilić - ptičica a - ptice a - volijera

Značajan dio riječi je prefiks - morfem, koji stoji ispred korijena i obično služi za tvorbu novih riječi.

grad - blizu grada
muž - za muža
ljubazan - vrlo ljubazan
držati – držati

Značajan dio riječi je sufiks - morfem koji dolazi iza korijena i također obično služi za tvorbu novih riječi. Sufiks, koji spaja osnovu riječi, poput prefiksa, mijenja leksičko značenje riječi:

malina – malina (“mjesto gdje rastu maline”)
sivo – sivkasto (“malo, malo sivo”)
tablica – tablica y ("odnosi se na tablicu")
glup – glupost (“glup postupak, glupe riječi”)

Ponekad sufiks dolazi nakon završetka i u znanstvenom jeziku se naziva postfiks. Ulazi u osnovu riječi ako tvori novu riječ. U ovom slučaju radi se o takozvanoj “isprekidanoj” osnovi.

pogledati - pogledati kroz
što - bilo koje

Spojni samoglasnik (o, e)- morfem koji služi za tvorbu novih riječi dodavanjem. Nalazi se između korijena složenice i nalazi se u osnovi riječi.

željeznička pruga
šumska stepa
staroruski
pješak

Završetak je promjenljivi (značenjski) dio riječi koji služi za povezivanje riječi i izražava značenje roda, broja, padeža, osobe. Završetak nije dio korijena riječi. Uz pomoć završetaka ne nastaju nove riječi, već različiti oblici iste riječi, odnosno leksičko značenje riječi se ne mijenja.

gradovi (mn., im. pad.) – grad (jednina, tv. pad.) – gradovi (mn., tv. pad.)
pisati (množina, prezent, 2 l.) – piše (jednina, prezent, 3 l.) – pišem (jednina, prezent, 1 l.)

Prilikom raščlanjivanja riječi prema njihovom sastavu, one zahtijevaju posebnu pozornost riječi koje završavaju na nulu, koji nije izražen zvukom i nije označen slovom u pisanju.

Nulti završeci nalaze se u oblicima sljedećih dijelova govora:

imenica

1) 1. razred, gen. pad., mn. h.
(breze, oblaci)
2) 1. knjiga, vin. pad., mn. h., žensko R.,
(animirane djevojke, sestre)
3) 2. razred, im. pad., jed h., muž R.,
(neživo) kuća, ambulanta)
4) 2. razred, b. pad., mn. h.
(cipela, pjesma)
5) 3. razred, im. pad., jed h.
(dvoboj, miš)
6) rođenje pad., mn. h., imenica na-mja
(vremena, imena)

pridjev

1) kratko muški oblik
(pametan, slab)
2) im-vin. pad., jed h., prisvojni pridjevi muškog roda
(šakal, ptica, otac, zet)

brojčani

1) im-vin. jastučić. neki kardinalni brojevi
(četrdeset, dvadeset šest)

1) muž vrste, jedinice h., posljednji vrijeme
(čitati, oprati)
2) jedinica 2. lica. h., zapovijed. raspoloženje
(piši, stani)

particip
1) kratki muški oblik
(raspoređeno, oprano)